Tribulus terrestris je samonikla puzajuća biljka (najčešće po zemlji) čije je stablo dužine 50 do 60 cm sa dlakavim listovima i žutim cvjetovima. Plod je specifičnog izgleda sa čvrstim, šiljatim bodljama koje se mogu zariti u gumu bicikala i automobila. Biljka je veoma otporna i prilagodljiva. Uglavno raste u predjelima sa veoma toplom i suvom klimom. Može se naći i u pustinjama pa čak i na viskom planinama. Najzastupljenija je u Indiji, Turskoj, Iranu, Kini, Vijetnamu ali je ima i na Balkanu i našim predjelima, posebno u Dalmaciji i Makedoniji. Nalazimo je pored puta, uz obalu, u travnjacima i sl. U našem narodu je poznata po imenima : Babin zub, Đavolji trn…
Continue reading “Tribulus terrestris”Skakačko koljeno
Skakačko koljeno (patelarna tendinoza) se uglavnom javlja kod profesionalnih sportista (odbojka, košarka, skok u dalj, skok u vis, rukomet, gimnastika…). Nastaje zbog prevelikog naprezanja, doskoka na tvrdu podlogu, neadekvatne obuće, skraćene muskulature zadnje lože natkoljenice i njene slabije fleksibilnosti, nejednako razvijenih mišića prednje i zadnje lože…
Continue reading “Skakačko koljeno”Uvećaj produkciju sopstvenog hormona rasta, uvećaj svoje mišiće
Hormon rasta (somatotropin, GH) nastaje u adenohipofizi. Njegovo lučenje je pod kontrolom somatotropin oslobađajućeg hormona (GHRH ili somatokrinin, somatoliberin) koji se stvara u hipotalamusu. Inhibiciju sekrecije GH vrši somatostatin. Kontrola je ostvarena pod uticajem negativne povratne sprege tj. kada se koncentracija GH smanji u krvi aktivira se oslobađajući hormon koji podstiče lučenje hormona rasta. Isto tako povišena koncentracija hormona rasta u krvi aktivira lučenje somatostatina koji djeluje inhibitorno na stvaranje GH u adenohipofizi.
U krv se GH izlučuje pulsno (kod muškaraca oko 10 pulseva, kod žena čak i 20 pulseva u toku jednog dana). Zbog stimulišućeg dejstva estrogena više se stvara kod žena. Luči se tokom cijelog života, najviše u toku intenzivnog rasta i razvoja (pubertet, 12. do 16. godine). Poslije 35. godine se smanjuje njegova koncentracija u krvi. Uglavnom djeluje indirektno tj. stimulišući stvaranje somatomedina (IGF tj. insulinu sličan faktor rasta) u jetri. Ovaj hormon u organizmu pokreće proces sinteze proteina čime dolazi do rasta svih tkiva, posebno hrskavičavog i mišićnog . Okoštavanjem hrskavice nije moguć dalji rast kostiju pa se rast tijela zaustavlja. Hormon rasta stimuliše lipaze pa je intenzivno razlaganje masti. Podstiče i sintezu glikogena. On dovodi do zadržavanja tj. retencije Na, K, i H20. Danas su česte zloupotrebe ovog hormona u sportu radi uvećanja mišićne mase, snage, brzine i izdržljivosti. Continue reading “Uvećaj produkciju sopstvenog hormona rasta, uvećaj svoje mišiće”
OPORAVAK MIŠIĆA U HLADNOJ VODI NAKON TRENINGA
U toku treninga dolazi do nakupljanja laktata u mišićima i krvi što dovodi do osjećaja umora. Mišići su otečeni (edematozni) . Edem vrši pritisak na venske krvne sudove. Smanjenim oticanjem krvi , smanjeno i dotiče krv i sa njom potreban kiseonik i hranljive materije. Otečeno tkivo pritiska na receptore bola. Continue reading “OPORAVAK MIŠIĆA U HLADNOJ VODI NAKON TRENINGA”
AEROBNI I ANAEROBNI METABOLIZAM
Tjelesne aktivnosti ne možemo grubo podijeliti na aerobne ili anaerobne. Koji će od ova dva puta stvaranja energije biti zastupljeniji zavisi od intenziteta treninga. Uglavnom mi kao aerobne aktivnosti smatramo: šetanje, planinarenje, trčanje, plivanje… U ovim aktivnostima se energija dobija razlaganjem masti i ugljenih hidrata uz prisustvo kiseonika (aerobni uslovi) u mitohondrijama (Krebsov ciklus ili ciklus limunske kiseline). Energija za trening nižeg i srednjeg intenziteta se dobija aerobnim metabolizmom. U mirovanju 70% energije se dobija metabolizmom masti a 30% od ugljenih hidrata. Pri aerobnim aktivnostima mišići takođe najveći dio e Continue reading “AEROBNI I ANAEROBNI METABOLIZAM”
STIMULACIJA MIŠIĆNOG RASTA
Ako se mišić izlaže opterećenju većem od onoga na koji je navikao dolazi do inflamacije (zapaljenja) i u manjoj mjeri “oštećenja “ mišića. S obzirom da mišićima prijeti značajno oštećenje ako se budu ponovo izlagali i dalje toj sili onda tijelo reaguje tako da nastaje hipertrofija mišića (uvećavanje mišićne ćelije). Time mišići postaju veći i jači i prilagođavaju se opterećenju kojem su izloženi.
TENISKI LAKAT
Teniski lakat (lateralni epikondilitis ) je naziv za oboljenje lakta koje započinje kao oštećenje i upala a kasnije prelazi u degenerativno oboljenje na pripojima tetiva na lateralnom epikondilu nadlakatne kosti (humerusa).
Tu se pripajaju mišići: m.extensor digitorum, m. extensor digiti minimi, m. extensor carpi ulnaris, m. extensor carpi radialis brevis (najčešće zahvaćen), m. anconeus, m. supinator i lig. collaterale radiale).
Oboljenje nastaje čestim izvođenjem pokreta posebno kod tenisera, rukometaša ali i daktilografa, violinista, mehaničara, stomatologa… Dizanje tereta kad je ruka uz tijelo a lakat zakočen , zatim kasni backhand kod tenisera dovodi najčešće do povreda tetiva opružača (extenzora) mišića šake i kratkog spoljašnjeg (radialnog) extenzora ručja.
POVEĆATI LUČENJE TESTOSTERONA PRIRODNIM PUTEM
Mnoge koji treniraju interesuje kako da povećaju sintezu muškog polnog hormona (testosteron) prirodnim putem a tim i povećaju mišićnu masu. Evo nekoliko savjeta.
- Složeni pokreti (mrtvo dizanje, čučanj) aktiviraju više mišićnih vlakana, a to dovodi do povećanog stvaranja testosterona.
- Kompleksne pokrete je bolje raditi na početku treninga.
- Raditi sa maksimalnim težinama.
- Raditi 3 serije po 5 ponavljanja. Težina sa kojom se može izvršiti max 5 ponavljanja .
- Pauza između serija do 60 sekundi povećava lučenje hormona rasta (jer se sa kraćim pauzama stalno održava visok nivo laktata u krvi pa je ph vrijednost krvi niža što dovodi do povećanog lučenja ho Continue reading “POVEĆATI LUČENJE TESTOSTERONA PRIRODNIM PUTEM”
„Sagorjevanje“ tjelesnih masti (L–CARNITINE)
Posjećujući teretane ili fitness centre vjerovatno ste čuli za L-Carnitine, tj. suplement koji „topi“ masti. Ali malo je onih koji znaju da se taj isti L-Carnitine proizvodi u ljudskom organizmu, najviše u jetri (90%) i bubrezima. Sintetiše se iz esencijalnih aminokiselina L-lizina i L-metionina uz pomoć vitamina C, B6, niacina i željeza. Hranom se unose u vidu mesa ili mlijeka. Nastali L-Carnitine transportuje se i skladišti u ostala tkiva a najviše u srce i skeletne mišiće (95%).
Continue reading “„Sagorjevanje“ tjelesnih masti (L–CARNITINE)”
ANABOLIČKI STEROIDI – uticaj na organizam
To su sintetski derivati testosterona. Među poznatijim su metandrostenolon, nandrolon, stanozolol… Pored anaboličkog imaju i androgeno dejstvo. Mnogi se koriste u terapijske svrhe ali danas se često zloupotrebljavaju kod profesionalnih sportista ili rekreativaca. Dovode do sinteze proteina, brzog i velikog rasta mišića, povećavaju snagu što su glavni razlozi njihove upotrebe. Evo kako anabolički steroidi utiču na organizam.
Continue reading “ANABOLIČKI STEROIDI – uticaj na organizam”