Savremeni način života ostavlja posledice po zdravlje. U uslovima liberalnog kapitalizma gdje se odvija velika trka za što većom zaradom i uticajem, pojavljuju se i problemi. Naravno, najozbiljniji su zdravstveni problemi. Nepravilan način ishrane vodi do različitih oblika narušavanja zdravlja. U svijetu gdje je sve izraženo kroz brojeve teško je očekivati da se zadrži kvalitet u mnogim osnovnim elementima života. Tu se prvenstveno misli na ishranu. Zdrave hrane je veoma malo ali ipak glavni problem je neuravnotežena ishrana.
Da li se nekad zapitamo zašto ljudi u nekim zemljama češće oboljevaju od kardiovaskularnih, autoimunih bolesti, tumora, alergija… Naravno, stres koji je sastavni dio života (posebno razvijenih zemalja i zemalja u razvoju) ima ulogu. Značajno manje oboljelih od navedenih grupa bolesti nalazimo kod nekih naroda kao što su npr. Eskimi, narodi istočne Azije i td. Nesumljivo tu ulogu pripisujemo ishrani. Posebno ćemo skrenuti paznju na značaj unosa ali i RAVNOTEŽE unosa omega 3 i omega 6 masnih kiselina.
Omega 6 masne kiseline su esencijalne što znači da ih organizam ne može sintetisati pa se moraju unositi hranom. Imamo ih dosta u žitaricama, biljnim uljima (suncokretovo, sojino, susamovo , kukuruzno, laneno), orasima, slatkišima i drugom prerađenom hranom. Svakako, dokazana je njihova korisna uloga da pospješuju upalne odgovore (jak imunoloski odgovor), zatim utiču na povećanu koagubilnost krvi i s razlogom postoji sumnja da njihova velika količina (unošenje) moze biti odgovorna za nastanak mnogih oboljenja.
S druge strane imamo omega 3 masne kiseline koje su takođe esencijalne. Nalazimo ih mnogo u orasima, sjemenkama lana, lososu, sardinama, tuni, haringama, skuši, čia sjemenkama, maslinovom i lanenom ulju. One dovode na indirektan način do regulacije imunoloskog odgovora tj. one “obuzdavaju” stimulisan upalni odgovor koji može dovesti do ostećenja tkiva (mnoge bolesti nastaju na ovaj način). Znači, omega 3 masne kiseline su protivteža omega 6 masnim kiselinama.
Konzumiranjem fabrički prerađene hrane, što je uglavnom karakteristika razvijenog zapada omjer između unijetih omega 6 i omega 3 masnih kiselina je 10 pa čak i 20 prema 1. Među Eskimima, istočnoazijskim zemljama je 2:1 ili čak 1:1 što se smatra idealnim omjerom. To nam pokazuju i poređenja oboljevanja. Tako da su kardiovaskularne bolesti, zatim autoimune bolesti (sistemski lupus eritematozus, reumatoidni artritis, sklerodermija, kronova bolest, ulcerozni kolitis…) psorijaza, dermatitisi, alergije, tumori, astma, Alchajmerova bolest i dr. mnogo više prisutni u nekim zemljama npr. SAD i zemljama zapadne Evrope. Smatra se da je upravo narušena ravnoteza između masnih kiselina u organizmu u korist omega 6 jedan od glavnih krivaca za navedena oboljenja. Napomenućemo i omega 9 masne kiseline koje nisu esencijalne (tj organizam ih može sintetisati) i koje povoljno djeluju na zaštitu kardiovaskularnog sistema, pospješuji raspoloženje i pamćenje. Možemo ih dodatno unijeti preko suncokretovih sjemenki, lješnjaka, badema, avokada…
