Biotin je vitamin iz grupe B vitamina (B7). Ranije je nazivan vitamin H zbog njemačkih riječi haar und haut tj. kosa i koža. On je neophodan za funkcionisanje karboksilaza, enzima potrebnih za sintezu glukoze (glukoneogenezu) i masnih kiselina. Potreban je za metabolisanje leucina i jos nekih aminokiselina. Učestvujući u metabolizmu keratina i masnih kiselina bitan je za rast i zdravlje kose. Nazvan je vitaminimom za ljepotu.
Saprofitne bakterije u crijevu proizvode dodatnu količinu biotina. Zbog toga, zbog rasprostranjenosti u namirnicama kao i zbog njegovih relativno malih dnevnih potreba, rijetko nastaje deficijencija. Duga upotreba antiobiotika u terapiji može da ošteti crijevnu floru a kasnije i do smanjenih vrijednosti ovog vitamina u organizmu. Hidrofilan je (rastvoriv u vodi) i zbog toga ne prolazi kroz kožu i kosu pa nije učinkovit kod preparata koji se nanose lokalno(kreme, šamponi).
U organizam se unosi hranom. Ima ga u mesu (bubrezi, jetra), žumancetu, kvascu, psenici, zobi, avokadu, bananama, soji, orasima, mahunarkama, krompiru, kikirikiju… Kuvanjem se smanjuje njegova učinkovitost. Hranom dospijeva u crijeva gdje se uz pomoc biotinidaza, multivitaminskih transportera koji zavise od natrijuma i holokarboksilaza sintetaza odvajaju tj oslobađaju iz hrane i nakon toga apsorbuju.
Proces apsorpcije inhibira protein avidin koji se u velikim količinama nalazi u bjelancetu. Avidin se kuvanjem uništava pa zbog toga jaja ne treba konzumirati u sirovom stanju.
Uslijed nedostatka ovog vitamina nastaju suva koža sa crvenim iritacijama, seboroični dermatitis, dlake su tanje, lome se i opadaju, nokti postaju lomljivi i ljušte se. Osoba osjeća bolove i grčenje u mišićima, hronicni umor. Smatra se da deficit može dovesti do oštećenja ploda u toku trudnoće.