Psorijaza je nezarazna hronična bolest kože. Kao mogući uzoci nastanka ovog oboljenja pominju se genetske promjene na više genskih lokusa u više hromozoma koji su uglavnom zaduženi za kontrolu imunološkog sistema. Smatra se da promjene kod ovog oboljenja nastaju zbog pretjerane inflamatorne reakcije tj. prejakog imunološkog odgovora (autoimuno oboljenje). “T” limfociti su pojačano aktivni i stvaraju materije koje stimulišu keratinocite da se brže dijele. Tako ove ćelije prelaze iz bazalnog sloja kože do površine za svega 3 do 5 dana što je mnogo brže od normalnog perioda koji traje 28 dana. Sazrijevanje keratinocita je oštećeno. Vjeovatnoća da će dijete oboljelih roditelja imati psorijazu je 50%. Kao mogući krivci na razvoj obojenja pominju se : psihički stres, endokrinološki poremećaji, infekcije (posebno gornjih respiratornih puteva), neki lijekovi (beta blokatori, litij…), pušenje… 3% svjetske populacije boluje od psorijaze, podjednako muškarci i žene. Najčešće se javlja prije 30. godine života. Bolest odlikuju periodi remisije. Promjene na koži su u vidu crveno-ružičastih mrlja ili plakova sa bjeličasto-srebrenim ljuspama. Kliničku sliku dopunjuju osjećaj svraba, boli, suvoća kože koja je ponekad ispucala, nokti koji se lome i listaju. Simptomi i znaci se pogoršavaju kod stresa, upotrebe nekih lijekova (litij, beta blokatori…), konzumacije alkohola, cigareta, povreda kože i infekcija posebno gornjih respiratornih puteva. Najčešća lokalizacija promjena je na koži velikih zglobova npr. laktu, koljenu ali i vlasištu. Zahvata i ostale dijelove kože, pazuhe, trup kao i nokte i zglobove. (oko 5-8% oboljelih imaju p.artritica koju prate otok i ukočenost zglobova). Tegobe su uglavnom manje ljeti.
Klinički oblici psorijaze su:
- psoriasis vulgaris tj. obična ili plak psorijaza je najčešči oblik, prisutna kod 70-80 % oboljelih. Nju karakteriše prisustvo eritematoznih plakova sa bjeličastim ljuspama. Promjene su najčešće nalaze na koži laktova, koljena, vlasištu. Skidanjem ljuspica nastaje tačkasto krvarenje tzv. Auspitz karakter.
- psoriasis guttata ili kapljični oblik koji karakteriše tačkaste eritemo-skvamozne promjene prečnika do 1.5 cm uglavnom na koži trupa i udova. Istraživanja su pokazala da su značajan broj oboljelih prethodno imali infekciju gornjih respiratornih puteva izazvanu beta hemolitičkim streptokokom grupe A. Ovaj oblik se uglavnom javlja kod mlađih.
- psoriasis inversa ili psoriasis intertriginosa se javlja na pregibima (prepone, pazuh, ispod dojke, pregibi koljena…). U vidu je izraženih crvenih promjena na kojima kasnije mogu nastati fisure.
- Psoriasis erythrodermica podsjeća na tešku opekotinu. Crvenilo sa ljuspama je prisutno na koži cijelog tijela pa čak i na dlanovima I tabanima.
- psoriasis pustulosa karakteriše pojava bjeličastih sterilnih pustula koje sadrže nakupine leukocita. Ovaj oblik može da karakteriše povišena tjelesna temperatura i loše opšte stanje organizma. Jalja se kao generalizovani ili lokalizovani oblik (npr. samo na dlanovim I tabanima). Poseban oblik pustulozne psorijaze je acrodermatitis continua suppurativa ( Halopejev oblik). On nastaje nakon traume pa se na prstima tj. na distalnim falangama pojavljuju pustule. Naknadno dolazi do oštećenja noktiju pa oni postaju lomljivi i listaju se.
- Artritis psoriatica kakakteriše zahvaćenost zglobova. Prethodi joj pojava kožnih promjena. Zahvaćeni zglobovi su otečeni i ukočeni. Tegobe vremenom postaju veće i dolazi do degenerativnih promjena na zblobovima.
- Psorijaza vlasišta karakteriše pojava promjena dominantno na vlasištu
- Psorijaza noktiju karakteriše pojava promjena dominantno na noktima
Postije i druge podjele psorijaze kao na primjer prema izgledu promjena. Kad su promjene veličine i oblika nokta- psoriasis nummularis, prstenastog oblika- p.anularis, oblika velikog plaka- p. discoides, izgleda kao vijuge mozga- p. gurata, kada se promjene spajaju i podsjećaju na geografsku kartu- p. geografica ili ako kraste podsjećaju na ostrige – p. rupiosa seu ostriacae.
Dijagnoza psorijaze se postavlja na osnovu kliničke slike. Biopsija kože se rijetko radi.
U terapiji koristimo:
- hidratantne preparate (npr. koji sadrže gliko-glicerol)
- emolijente
- keratolitične agense (salicilna kiselina, urea…)
- topikalne kortikosteroide
- analoge vitamina D
- retinoide
- Antralin
- katran iz ugljena
- foto th i foto-hemo th
- lokalne imunomodulatore
Potrebno je izbjegavati stres, pravilno održavati higijenu kože, ispravno se hraniti (unositi više voća i povrća), umjereno boraviti na sunčevoj svjetlosti, ne konzumirati alkohol i cigarete.