Tag: mišići

Posted on

Shockwave terapija (terapija udarnim talasima)

Upotreba udarnih talasa u terapijske svrhe je dala značajne rezultate. Ona se sprovodi uz pomoć aparata koji emituje udarne talase tj. čujne, zvučne talase velike energije. Talasi izazivaju „mikrotraume“ u tkivu koje prate pojačan protok krvi, pojačan metabolizam tkiva i pojačano eliminisanje štetnih produkata. Povećana je propustivljost ćelijskih membrana. Pojavljuju se novi krvni sudovi (revaskularizacija) čime se povećava prokrvljenost tkiva a time i snabdijevanje tkiva kiseonikom i hranljivim materijama. Talasi i promjene u tkivima nastale njima stimulišu proizvodnju kolagena i osteoblastnu aktivnost što je značajno kod procesa regeneracije i reparacije. Raspadaju se stari kalcifikati (koji su često i uzrok stalnog bola npr. u kostima, zglobovima, mišićima…) Uklanja se ukočenost, tonus mišića postaje normalan, nestaje bol…

Shockwave terapija se uspiješno koristi kod: bolova u ramenu, laktu (npr. teniski lakat), sindroma karpalnog kanala, artroza (koksartroza, gonartroza…), bolova u zadnjoj loži natkoljenice, kod povreda i oboljenja koljena (npr. skakačko koljeno, patelarna tendinopatija…), kod uklanjanja kalcifikata u tetivama i mišićima, plantarnog fascitisa itd. Potrebno je oko 4 tretmana sedmično u trajanju po 2 min. da bi se postigli željeni rezultati.

Posted on

Tribulus terrestris

Tribulus terrestris je samonikla puzajuća biljka (najčešće po zemlji) čije je stablo dužine 50 do 60 cm sa dlakavim listovima i žutim cvjetovima. Plod je specifičnog izgleda sa čvrstim, šiljatim bodljama koje se mogu zariti u gumu bicikala i automobila. Biljka je veoma otporna i prilagodljiva. Uglavno raste u predjelima sa veoma toplom i suvom klimom. Može se naći i u pustinjama pa čak i na viskom planinama. Najzastupljenija je u Indiji, Turskoj, Iranu, Kini, Vijetnamu ali je ima i na Balkanu i našim predjelima, posebno u Dalmaciji i Makedoniji. Nalazimo je pored puta, uz obalu, u travnjacima i sl. U našem narodu je poznata po imenima : Babin zub, Đavolji trn…

Photo by D.Eickhoff on Foter.com / CC B
Continue reading “Tribulus terrestris”
Posted on

Skakačko koljeno

Skakačko koljeno (patelarna tendinoza) se uglavnom javlja kod profesionalnih sportista (odbojka, košarka, skok u dalj, skok u vis, rukomet, gimnastika…). Nastaje zbog prevelikog naprezanja, doskoka na tvrdu podlogu, neadekvatne obuće, skraćene muskulature zadnje lože natkoljenice i njene slabije fleksibilnosti, nejednako razvijenih mišića prednje i zadnje lože…

Photo by gm.esthermax on Foter.com / CC BY
Continue reading “Skakačko koljeno”
Posted on

GLUTAMIN je ključna aminokiselina

Glutamin  čini 60 % od svih aminokisalina u mišićnom tkivu i nju organizam može sintetisati (neesencijalna aminokiselina). Produženi fizički napori, stres, opekotine, infekcije, operacije  i sl. mnogu znatno smanjiti ukupnu količinu glutamina i nekad je organizmu potrebno i do pet dana da obnovi zalihe. Zbog toga se ističe značaj suplementacije ovom aminokiselinom u ovakvim ili sličnim situacijama. Preporučuje se unos hrane koja je bogata glutaminom. Tu u prvom redu podrazumjevamo crveno meso, ribu, mliječne proizvode, pasulj i itd.

Continue reading “GLUTAMIN je ključna aminokiselina”

Posted on

Uvećaj produkciju sopstvenog hormona rasta, uvećaj svoje mišiće

Hormon rasta (somatotropin, GH) nastaje u adenohipofizi. Njegovo lučenje je pod kontrolom somatotropin oslobađajućeg hormona (GHRH ili somatokrinin, somatoliberin) koji se stvara u hipotalamusu. Inhibiciju sekrecije GH vrši somatostatin. Kontrola je ostvarena pod uticajem negativne povratne sprege tj. kada se koncentracija GH smanji u krvi aktivira se oslobađajući hormon koji podstiče lučenje hormona rasta. Isto tako povišena koncentracija hormona rasta u krvi aktivira lučenje somatostatina koji djeluje inhibitorno na stvaranje GH u adenohipofizi.

U krv se GH izlučuje pulsno (kod muškaraca oko 10 pulseva, kod žena čak i 20 pulseva u toku jednog dana). Zbog stimulišućeg dejstva estrogena više se stvara kod žena. Luči se tokom cijelog života, najviše u toku intenzivnog rasta i razvoja (pubertet, 12. do 16. godine). Poslije 35. godine se smanjuje njegova koncentracija u krvi. Uglavnom djeluje indirektno tj.  stimulišući stvaranje somatomedina (IGF tj. insulinu sličan faktor rasta) u jetri. Ovaj hormon u organizmu pokreće proces sinteze proteina čime dolazi do rasta svih tkiva, posebno hrskavičavog i mišićnog . Okoštavanjem hrskavice nije moguć dalji rast kostiju pa se rast tijela zaustavlja. Hormon rasta stimuliše lipaze pa je intenzivno razlaganje masti. Podstiče i sintezu glikogena. On dovodi do zadržavanja tj. retencije Na, K, i H20. Danas su česte zloupotrebe ovog hormona u sportu radi uvećanja mišićne mase, snage, brzine i izdržljivosti. Continue reading “Uvećaj produkciju sopstvenog hormona rasta, uvećaj svoje mišiće”

Posted on

AEROBNI I ANAEROBNI METABOLIZAM

Tjelesne aktivnosti ne možemo grubo podijeliti na aerobne ili anaerobne. Koji će od ova dva puta stvaranja energije biti zastupljeniji zavisi od intenziteta treninga. Uglavnom mi kao aerobne aktivnosti smatramo: šetanje, planinarenje, trčanje, plivanje… U ovim aktivnostima se energija dobija razlaganjem masti i ugljenih hidrata uz prisustvo kiseonika (aerobni uslovi) u mitohondrijama (Krebsov ciklus ili ciklus limunske kiseline). Energija za trening nižeg i srednjeg intenziteta se dobija aerobnim metabolizmom. U mirovanju 70% energije se dobija metabolizmom masti a 30% od ugljenih hidrata. Pri aerobnim aktivnostima mišići takođe najveći dio e Continue reading “AEROBNI I ANAEROBNI METABOLIZAM”

Posted on

STIMULACIJA MIŠIĆNOG RASTA

Ako se mišić izlaže opterećenju većem od onoga na koji je navikao dolazi do inflamacije (zapaljenja) i u manjoj mjeri “oštećenja “ mišića. S obzirom da mišićima prijeti značajno oštećenje ako se budu ponovo izlagali i dalje toj sili onda tijelo reaguje tako da nastaje hipertrofija mišića (uvećavanje mišićne ćelije). Time mišići postaju veći i jači i prilagođavaju se opterećenju kojem su izloženi.

Continue reading “STIMULACIJA MIŠIĆNOG RASTA”

Posted on

TENISKI LAKAT

Teniski lakat (lateralni epikondilitis ) je naziv za oboljenje lakta koje započinje kao oštećenje i upala a kasnije prelazi u degenerativno oboljenje na pripojima tetiva na lateralnom epikondilu nadlakatne kosti (humerusa).

Tu se pripajaju mišići: m.extensor digitorum, m. extensor digiti minimi, m. extensor carpi ulnaris, m. extensor carpi radialis brevis (najčešće zahvaćen), m. anconeus, m. supinator i lig. collaterale radiale).

Oboljenje nastaje čestim izvođenjem pokreta posebno kod tenisera, rukometaša ali i daktilografa, violinista, mehaničara, stomatologa… Dizanje tereta kad je ruka uz tijelo a lakat zakočen , zatim kasni backhand kod tenisera dovodi najčešće do povreda tetiva opružača (extenzora) mišića šake i kratkog spoljašnjeg (radialnog) extenzora ručja.

Continue reading “TENISKI LAKAT”