Tjelesne aktivnosti ne možemo grubo podijeliti na aerobne ili anaerobne. Koji će od ova dva puta stvaranja energije biti zastupljeniji zavisi od intenziteta treninga. Uglavnom mi kao aerobne aktivnosti smatramo: šetanje, planinarenje, trčanje, plivanje… U ovim aktivnostima se energija dobija razlaganjem masti i ugljenih hidrata uz prisustvo kiseonika (aerobni uslovi) u mitohondrijama (Krebsov ciklus ili ciklus limunske kiseline). Energija za trening nižeg i srednjeg intenziteta se dobija aerobnim metabolizmom. U mirovanju 70% energije se dobija metabolizmom masti a 30% od ugljenih hidrata. Pri aerobnim aktivnostima mišići takođe najveći dio e Continue reading “AEROBNI I ANAEROBNI METABOLIZAM”
KREATIN povećava izdržljivost
Kreatin je organsko jedinjenje koje nastaje u organizmu iz aminokiselina glicin, arginin i metionin. Najveći dio se proizvodi u jetri a manji dio u bubrezima i gušterači. Prenosi se krvlju u druge organe i u njima skladišti. Najviše njega ima u skeletnim mišićima 95% gdje se nalazi u obliku kreatin fosfata, a ostatak u srčanom mišiću, mozgu, testisima…
Poznato je da je glavni oblik energije u ćelijama ATP (adenozin trifosfat). ATP oslobađa fosfatnu grupu i nastaje ADP (adenozin difosfat). Oslobađa se energija potrebna za ćelijski rad. Kreatin fosfat učestvuje u obnovi ATP tako što ADP–u predaje fosfatni molekul. Time se povećava izdržljivost i snaga. On „ povlači“ vodu pa mišićne ćelije postaju uvećane. Takođe je utvrđeno da povoljno djeluje na sintezu proteina. Razlaganjem kreatin-fosfata i kreatina n Continue reading “KREATIN povećava izdržljivost”